Za svaki zagorski kraj nađe se ljudi koji kažu da je taj i taj najljepši, no ovaj pregradski, gdje se zapadno od Pregrade uvrh brijega smjestila Vinagora moguće je ipak najljepši. Pogled odavle nezaboravan je. Utiskuju nam se u pamćenje plavetni lanci planina na horizontu, zeleni bregovi i zaseoci u bližem planu, a na strmim kosinama podno nas vinogradi, vinogradi s po kojom starom kleti. Upravo ovdje uvrh brda na koti 404 ostvaren je najambiciozniji pothvat ovoga kraja u doba baroka. Jednobrodnoj Crkvi sv. Marije od Pohoda prilazi se s dvije strane stubama. Uz poligonalno je svetište sakristija; uz lađu s obje strane su poligonalne pobočne kapele koje tvore tlocrt u obliku križa, a uz glavno pročelje toranj u gornjem dijelu oktogonalan, a pokriven kapom s otvorenom lanternom. Zbog malog prostora uvrh brijega oko crkve se tijesno priljubio cinktor s unutarnjim
arkadama i s kapelama sv. Roka i sv. Florijana. One su u obliku cilindričnih kula, tako da čitav sklop djeluje kao utvrđenje. U cinktoru je jedan seljak svojevremeno naslikao niz scena s čudesima. Na krovovima su crkve križevi i znakovi od krasno kovanog željeza. Tik do crkvenog sklopa je jednokatna župna kurija, a uza zid cinktora vertikala jablana.
U svetištu su slike iz g. 1768, koje dopunjuju kompoziciju glavnog oltara. Kameni pod je iz g. 1850, a grobnica Stephana Zagvozde iz g. 1826, te nadgrobna ploča iz g. 1846. Kamena škropionica ima motiv kriške. Crkveni je namještaj uglavnom iz doba baroka i klasicizma.
Glavni oltar tektonskog tipa iz vremena oko g. 1770, s flankirungima osim baroknih kipova i vaza ima i gotički kip Madone s djetetom Isusom iz vremena oko g. 1500 - 1510. Uz stijenu, s trijumfalnim lukom ukoso, smještena su dva oltara kasnobaroknog tipa Sviju svetih i Sv. Tri Kralja. Nastali su između g. 1830. i 1840. Imadu već klasicističke motive.
U desnoj pobočnoj je kapeli barokni oltar sv. Valentina i istovjetnog tipa u lijevoj kapeli oltar sv. Trojstva, oba iz vremena oko 1779. Propovjedaonica s klasicističkim girlandama nastala je oko g. 1805. U sakristiji je barokni ormar s lijepo profiliranim ukladama. Iz 19. su st. krstionica s grupom krštenja Kristova i kip procesijske Madone. Barokne oznake imadu još: kip uskrslog Krista, oltarni svijećnjaci, također i s rokoko motivima, te kvaka i ključ sakristijskih vratiju. Orgulje su od J. Brandla iz Maribora (op. 53). Luster neobična oblika od brončanog lišća nalik na paprat ili palme nabavljen je iz Beča g. 1911.
Od zlatarskih predmeta postoji rokoko relikvijar sv. Križa. Szabo je bio zapazio zavjetnu sliku sa seljacima u iščezloj narodnoj nošnji, a zapisao ova zvona s latinskim natpisima: DNI JESV CHRISTI ZV LAIBACH GOSS MICH- ELIAS SAMBRACK A.D. 1607, zatim MARIA MATER DEI ORA PRO NOBIS. CONRADVS SCHNEIDER FVDIT ME CILLIAE ANNO 1716. i natpis na trećem zvonu: JESVS NAZARENVS REX IUDAEORVM ANNO 1773 CASPAR BALTHASAR SCHNEIDER CILLIAE ME FVDIT, pa su, prema tome, dva zvona salivena od celjskih majstora K. I K.B. Schneidera, a jedan je zvon iz Ljubljane od I. Sambrake.
